Povijest

Izvor: Wikipedija

Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava "povijest". U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i društvenu znanost koja proučava tu zbilju. U znanosti, danas se termimom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se najčešće historiografija. Čovjek koji istražuje ljudsku povijest obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)

Termin "povijest" može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest. Također se govori o "povijesti" u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i "povijest Zemlje" ili cijelog Svemira.

[uredi] Povijest planeta Zemlje

Naravno, i prije čovjeka bilo je života na Zemlji, pa je u skladu s time napravljena sljedeća klasifikacija Zemljine povijesti:

• Paleozoik ili Staro doba (prije 550 - prije 200 milijuna godina)
  • kambrij
  • ordovicij
  • silur
  • devon
  • karbon
  • perm

• Mezozoik ili Srednje doba (prije 200 - prije 65 milijuna godina)
  • trijas
  • Jura
  • kreda (period)

• Kenozoik ili Novo doba (prije 65 milijuna godina - do danas)
  • tercijar
  • kvartar

[uredi] Povijest čovjeka

Po toj podjeli mi danas živimo u kvartaru. No, čovjek je napravio podjelu povijesti gdje je on u glavnoj ulozi (kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, egzaktnu klasifikaciju je nemoguće napraviti, godine koje su uzete za granice su one koje vrijede za većinu ljudske populacije u tom vremenskom trenutku, isto tako sasvim je u redu preklapanje nekih vremenskih perioda koji nemaju oštre vremenske granice):

[uredi] Prapovijest

• kameno doba
  • starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.)
  • srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.)
  • mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)
• prapovijest:
  • pleistocen (hladno)
  • holocen (toplo, sunčano)
• prvi hominidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina a od životinja se razlikuju inteligencijom

[uredi] Paleolitik

• rod australopitek – 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija)
  • najstarija Lucy
  • hrane se mesom
  • mozak im je veći od životinjskog
  • živi u skupinama
• kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 mil.g – krešu samo dio kamena

Rod homo

• homo habilis – 2,5 – 1,5 mil.g. – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak
• homo erectus – 1,5 mil.g. – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno stanište
• 400 000.g – vatra – novi način obrade kamena – okresivanjem
• homo sapiens – 400 000.g – mudri čovjek – Europa, Z Azija – živi u čoporima
• homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
• homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
  • nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću

Vjera

• animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
• animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
• totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast grade umjetničke predmete

Umjetnost

• slikarstvo - Altamira (Španjolska), Lascaoux (Francuska)
• simboli plodnosti

[uredi] Mezolitik

• 10 000 - 6000.g
• postledeno doba
• nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
• povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
• male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
• razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
• nastaju prve nastambe
• odjeća i obuća je od kože
• pripitomljena prva životinja – pas
• razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

[uredi] Neolitik

• 6000. – 3500.g
• holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
• ljudi se više ne sele, sjedilački način života
• razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
• prvi alati – motika, srp, plug
• pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
• prva ljudska naselja
  • Jerihon (8000.)
  • Catal Hüyük (7000.)
  • Qatal Jarmo (7000.)
• izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
• stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
• vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
• umjetnost – graditeljstvo:
  • prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)
    • Stonehenge – kameni – dolmeni i menhiri

[uredi] Metalno doba

• bakreno doba (3500. - 3000.) (eneolitik)
• brončano doba (3000. – 1200.)
• željezno doba (od 1200.)
• bakar – iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
• tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
• žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
• otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
• razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
• prve kulture – Bliski Istok i Europa

[uredi] Kulture

• bakreno doba - badenska i lasinjska
• brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)
• željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka)
  • Hallstatt (Aus) – srednja Europa – oko 800.g.pr.Kr
  • La Tene (Fra) – srednja Europa – oko 450.g.pr.Kr. (Kelti ili Gali)
    • obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
    • dugi mačevi od kovanog željeza
    • obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo

• promjene u željeznom dobu
  • naselja u dolinama rijeka
  • organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
• raslojavanje društva:
  • ratari i stočari
  • obrtnici i trgovci
  • bogati i siromašni
  • svećenici

• razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
• nove civilizacije
  • 3000.g – uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija
  • 3100.g – uz Nil nastaje Egipat
  • 2500.g – uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro
  • 1600.g – uz Yangtze nastaje Kina

[uredi] Hrvatska u kamenom dobu

• paleolitik (1,2 mil.g – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
  • stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka
  • srednji paleolitik
    • Hušnjakovo brdo kod Krapine - 1899.-1905. istražuje Dragutin Gorjanović Kramberger – homo neandertalensis (130000.g)
    • spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta
    • spilja Veternica kod Zagreba – kult spiljskog medvjeda
• mezolitik (8000 – 5000) – Šandalja II, Lopar, Vindija
• neolitik (5000.g) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
  • Sjeverna Hrvatska
    • starčevačka kultura (5500 – 4500) – boja oker
    • sopotska kultura (4500 – 3500) – cik cak uzorak
    • korenovska kultura – trakaste linije
  • Južna Hrvatska
    • impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
    • danilska kultura (4500 – 3900) – kružne kolibe, ritoni
    • hvarska kultura (3900 – 2500) – meandri

[uredi] Hrvatska u metalnom dobu

• bakreno doba (3500 – 1800)
  • Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000 – 2300)
    • od Panonske nizine do Jadrana
    • utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj
    • kuće s polukružnim završetkom
    • ornamentalna keramika
• brončano doba (1800 – 1200)
  • Sjever – vinkovačka kultura
  • Jug – cetinska kultura
  • cijela Hrvatska – kultura žarnih polja
• željezno doba
  • • Grupa Dalj
    • Grupa Martijanec-Kaptol
    • Grupa Budinjak
  • nastanak prvih etničkih skupina – Iliri
    • Histri – Istra – geometrijski ukrasi na grobovima
    • Liburni – Raša, Krka – liburne, gusarenje
    • Japodi – Lika
    • Kolapijani – Pokuplje
    • Panoni – Panonska nizina
    • Delmati – Krk, Neretva
  • žive u gradinama
  • dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4.st.pr.Kr – nositelji latenske kulture

[uredi] Povijest (od pojave pisma)

• stari vijek - pojava pisma, stari vijek dijelimo prema kulturama čiji tragovi su ostali do danas (3.500 pr.n.e. - 5 stoljeće)
  • Narodi Mezopotamije
  • Sredozemna prednja Azija
  • Daleki Istok
  • Iransko visočje
  • Egipat - Popis faraona
  • Grčka - Povijest stare Grčke
  • Rim - Kronologija starog Rima

• srednji vijek - poslije pada Zapadnog Rimskog carstva u Europi počinje "mračni" srednji vijek, svjetlost se vidi samo u Bizantu, dijelimo ga prema razdobljima umjetnosti; u društvenim odnosima prevladava feudalizam
  • predromanika ( - 10 stoljeća)
  • romanika (11. i 12. stoljeće)
  • gotika (13. i 14. stoljeće)

• novi vijek - čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet, svjetlost je opet tu; uzima se da je počelo Kolumbovim otkrićem Amerike 1492. godine; u društvenim odnosima se pojavljuje kapitalizam
  • renesansa
  • barok
  • klasicizam i prosvjetiteljstvo

• najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... - uzima se da je počelo nakon konca prvog svjetskog rata 1918. godine (nekad se isticalo i nakon listopadske revolucije 1918.; u društvenim odnosima se pored kapitalizma, koji je sam doživio duboke promjene, javlja i socijalizam

[uredi] Povjesničari

• prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
• prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
• prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.

[uredi] Stari vijek

• Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia
  • 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi
• Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat
  • traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
• Tit Livije – I.st – Ab urbe condita
• Publije Kornelije Tacit – I.st – Historiae, Anales, Germani
• Amijan Marcelin – IV.st – Rimska povijest

• prvi anali ili ljetopisi
• prvi životopisi ili biografije - Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

[uredi] Srednji vijek

• teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda
• Sveti Izidor Seviljski – 6.st. – Etymologiae (crkvena povijest)
• opat Einhard – Život Karla Velikog
• Grgur iz Toursa – Povijest Franaka
• Toma Arhiđakon – 13.st - Historia Salonitana

[uredi] Novi vijek

• skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
• Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18.st
• razvoj povijesti kao znanosti – 19.st

[uredi] Rana hrvatska historiografija

• Ljetopis popa Dukljanina – 12.st – Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)
• Toma Arhiđakon – 13.st – Historia Salonitana

[uredi] 16. stoljeće

• Vinko Pribojević
• Mavro Orbini

[uredi] 17. stoljeće

• Mavro Orbini
• Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.)
• Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)

[uredi] 18. stoljeće

• Ivan Kukuljević Sakcinski – arhivi, zbirke
• Franjo Rački – Hrvatske isprave
• Kukuljević i Rački osnivaju Društvo za povjestnicu jugoslavensku
• Tadija Smičiklas – Poviest Hrvatska

[uredi] 20. stoljeće

• Vjekoslav Klaić – Povijest Hrvata, Povijest Bosne
• Ferdo Šišić – Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara
• Nada Klaić

[uredi] Povijesni izvori

Povijesni izvori mogu biti:

• materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
• pisani (knjige, razni dokumenti, pisma (sve što je pisano na treskama)...)
• slikovni (u pećinama, fotografije, na zidovima, na papiru...)
• zvukovni (snimke, noviji izvori: gramofon, magnetofon, CD)
• noviji izvori (govori, razne emisije...)
• usmeni (priče s koljena na koljeno - najmanje vjerodostojan)

[uredi] Posebne povijesti

[uredi] Povijest područja ili naroda

Povijest se može proučavati prema regiji ili narodu:

• Feničani
• Vikinzi
• Povijest Hrvatske
• Povijest Indoazije
• Tursko carstvo

[uredi] Povijest pojedinih djelatnosti

Drugi mogući kriterij je povijest neke ljudske djelatnosti:

• Povijest arhitekture
• Povijest književnosti
• Povijest umjetnosti
• Povijest fizike
• Povijest prirodnih znanosti
• Povijest sociologije
• Povijest znanosti i tehnologije
• Vojna povijest
• Zemljopisna otkrića
• Ekohistorija
• Gospodarska povijest
• Povijesna antropologija
• Povijesna imagologija
• Povijesna demografija

[uredi] Ostale povijesne teme

• Instrumentalizacija povijesti

[uredi] Vanjske poveznice

• Kategorija Povijest na Open Directory Project (Dodaj URL)